U nekim slučajevima, konstanta disocijacije nema smisla?

Video: Demo verzija ispita u 2016. nauke i ICT-a. Zadatak №27. Program A! (Russian subtitles)

hemikalije Oni su skup atoma koji su povezani međusobno određeni zakon, ili preciznije, svaki od njih je sistem koji se sastoji od jezgra i elektrona. Ako je sistem se sastoji od jedne vrste atoma, onda se može nazvati single-core, ako različite vrste atoma, u neodnoyadernoy. Ove električno neutralan sistem. Kao rezultat vanjskih utjecaja (temperatura, svjetlo, zračenje ili polarna molekula rastvarača sa dipol polarizacije) raspada kemikalija. Kationa i aniona u kojem pod djelovanjem molekula polarnog otapala (voda) molekule razgrađuju tvari (elektrolita) više nisu električno neutralan. Svaki sistem teži ravnoteži. U slab elektrolite primjer pokazuje da disocijacija reakcije su reverzibilne. Za jake elektrolite, ova izjava nije pogodan, jer skoro svi molekula disocira u iona. Tendencija sistema u ravnotežu opisao jednadžbe elektrolitske disocijacije Kao &harr- x • K + y • A&minus- i pokazuje konstanta disocijacije Kd = [K +] x • [A&minus-] v / [Khao].

Video: DEMO verzija ispita u 2016. nauke i ICT-a. Zadatak №27. Program! (Russian titlovi)

Iz navedenog jednadžba: više undissociated molekula, manji je konstanta disocijacije, i obrnuto. Međutim, to se ne odnosi na jake elektrolite je utvrđeno da ne povećava, ali se smanjuje sa povećanjem koncentracije Kd. To je zbog ne smanjuje broj slomljenih molekula, a raste između suprotno nabijenih čestica od uzajamnog privlačenja snage zbog smanjenja udaljenosti između njih u vezi s porastom Koncentracija otopine. Stoga, sposobnost snažnog elektrolita ograditi u ione izmjerene pokazatelje, kao što je očigledno stupanj disocijacije, i Kd se ne koristi jer nema smisla. Do rješenja slabe elektrolita nema smisla da se prijave, i stupanj disocijacije, jer sa smanjenjem odnos koncentracija disociranog molekula na ukupan broj raspada se povećava, ali to ne karakterišu učinak elektrolita. Njihova sposobnost da distancira u ione ukazuje konstanta disocijacije, jer to ovisi samo o temperaturi rješenje i prirodu otapala, to jest, Kd je konstanta za određenu supstancu Khao.

Običnom vodom (od prirodnih izvora, ili onaj koji teče iz slavine) nije čist. Čista i voda sadrži hidronijum ion [H3O + 1] i hidroksid iona [OH-1]. Oni se formiraju iz dva molekula vode: H2O + H2O &1 harr- H3O + + OH-1. Ovo rijetko događa, jer voda se praktično ne distancira u ione, kao slaba elektrolit. Na ravnoteža, koncentracija hidroksid iona i hidronijum iona su: [H3O + 1] = [OH-1]. Proces je reverzibilan. Voda obično postoji kao mješavina molekula, hidroksid ione i hidronijum ione dominiraju molekule vode i iona prisutnih u samo tragovima. Konstanta disocijacije vode izražava se jednadžbe: Kd = [H3O + 1] • [OH-1] / [H2O] • [H2O].

Disocijacije kiseline u otopini znači raspadanje u protona H+ i kiselu ostatka. Disocijacija polibaznih kiselina odvija u nekoliko koraka (gdje cepane samo jedan vodonik kacija), svakoj fazi odlikuje vrijednosti konstanta Kd. U prvom koraku vodik ion je ispao mnogo lakše nego u kasnijim fazama, tako konstanta iz sfere u sferu smanjuje. Konstanta disocijacije Kd kiseline je pokazatelj snage kiselina: jaka kiselina imaju veću vrijednost Kd i obrnuto. Nakon postizanja stopa propadanja proces ravnoteže i stopa molekula su jednaki. Za jake kiseline mogu se koristiti (uz samo ion-ion interakcije snage rješenja jakih elektrolita) zakoni kemijske ravnoteže izračunati Kd na 25 ° C Za solne kiseline (HCl) Kd = 10000000, bromovodična (HBr) Kd = 1000000000, hydriodic (HJ) Kd = 100000000000, sumporna kiselina (H2SO4) Kd = 1000, dušične kiseline (HNO3) Kd = 43.6, acetat (CH3COOH) Kd = 0,00002, tsianovodorodnoy (HCN) Kd = ,0000000008. Znajući svojstva kiselina i u odnosu na Kd vrijednosti date, može se reći da je konstanta disocijacije, veći je jače kiseline.